Jedina slatkovodna podzemna spužva (Eunapius subterraneus) na svijetu živi samo u Hrvatskoj, na području Ogulinsko-plaščanske krške zaravni i Like.
*****
Podzemna pijavica (Erpobdella mestrovi) živi na dnu Lukine jame, najdublje jame u Hrvatskoj, na 1392 m dubine.
*****
Morska cvjetnica oceanski porost (Posidonia oceanica) može živjeti preko 1000 godina te je jedan od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.
*****
Prstacu (Lithophaga lithophaga) je potrebno oko 80 godina da naraste do veličine od 12 cm.
*****
Dobri dupin (Tursiops truncatus) roni do 500 m dubine i može ostati pod morem do 8 minuta.
*****
Kudravi nesit (pelikan) (Pelecanus crispus) ima promjer krila i do 320 cm, a droplja (Otis tarda) dosegne masu i do 16 kg. Obje su vrste ptica u Hrvatskoj izumrle!
*****
Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi oko 200 vukova (Canis lupus).
*****
Smeđi medvjed (Ursus arctos) oko 95% prehrambenih potreba zadovoljava biljnom hranom.
*****
Ris (Lynx lynx) može uloviti plijen 3 do 4 puta veći od njega samog.
*****
Glavata želva (Caretta caretta) može doseći starost od 80 i više godina.
*****
Smeđa morska alga jadranski bračić (Fucus virsoides) živi jedino u Jadranskom moru.
*****
Brzina rasta crvenog koralja (Corallium rubrum) iznosi samo 4 do 8 mm godišnje.
*****
Obični trp (Holothuria tubulosa) se prilikom ispuštanja gameta, izdiže s morskog dna u položaj pri kojem mu je oko dvije trećine tijela u okomitom položaju prema površini mora.
*****
Blavor (Pseudopodus apodus) je gušter bez nogu koji svojim dugačkim izduženim tijelom podsjeća na zmiju.
*****
Poskok (Vipera ammodytes), najotrovnija hrvatska zmija, ne može skakati. Naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave ljudi, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni pred kraj ljeta i u jesen sunčaju na nižim granama drveća i grmlja.
*****
Čovječja ribica (Proteus anguinus) je jedini podzemni vodeni kralješnjak u Hrvatskoj.
*****
Riječna kornjača (Mauremys rivulata) u Hrvatskoj se može naći samo u nekoliko manjih lokvi i malih vodotoka u južnoj Dalmaciji.
*****
Ženka morske ribe – konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus) polaže jajašca u mužjakovu leglenu vrećicu gdje ih on oplodi te nosi 3 tjedna, nakon čega na svijet izlaze mladi.
*****
Vrsta šišmiša – veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) dobio je ime po naborima na nosu koji mu služe kao usmjerivači signala visoke frekvencije pri orijentaciji i lovu.
*****
Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) je biljka mesožderka koja se hrani kukcima. Tijekom jednog ljeta, može uloviti oko 2000 kukaca.
*****
Mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) živi u samo nekoliko rijeka u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te nigdje drugdje na svijetu.
*****
Dok se krtica (Talpa europaea) hrani gujavicama, čije tijelo sadrži 85% vode, uopće ne pije vodu.
*****
Koža žabe – zelena krastača (Pseudepidalea viridis) posuta je mnogobrojnim bradavicama tj. kožnim žlijezdama čija je izlučevina neugodnog okusa i mirisa te joj služi kao obrana od neprijatelja.
*****
U Hrvatskoj raste preko 150 svojti orhideja (Orchidaceae), koje su sve zakonom strogo zaštićene.
*****
Vjetruša (Falco tinnunculus) je vrsta sokola koja vidi u ultraljubičastom dijelu spektra, što joj omogućava praćenje tragova urina voluharica.
*****
Gatalinka (Hyla arborea) je vrsta žabe koja je vrlo vješt penjač i uglavnom obitava na drveću.
*****
Plemenita periska (Pinna nobilis) najveći je školjkaš Jadrana jer može narasti više od 1 m.
*****
Biljka kockavica (Fritillaria meleagris) može doživjeti starost od 30, a vjerojatno i više godina.